Glagoljica

Glagoljica je važna sastavnica hrvatskoga identiteta jer su Hrvati pisali glagoljicom oko 1000 godina, od 9. do 19. stoljeća. Odigrala je važnu ulogu u povijesti duhovnosti i kulture hrvatskoga naroda Čak su i prvi redovnici na ovome tlu, benediktinci, kasnije postali glagoljaši. Benediktinci glagoljaši ostavili su nam najveći glagoljski natpis, Baščansku ploču, zatim Krčki natpis, svoja Pravila ili Regulu na glagoljici i druge spomenike.

Najstariji sačuvani staroslavenski glagoljski rukopis je misal (sakramentar) Kijevski listići iz 10. st. Pisan je glagoljskim slovima čija pravilna grafička struktura odgovara prvotnome modelu glagoljice. O prvotnim oblicima glagoljice govori se u HTV-ovoj emisiji Trenutak spoznaje (15. veljače 2007). Prvotni oblici glagoljice su trokutasti i zatim okrugli (tablica trokutaste i okrugle glagoljice). Od 13. stoljeća Hrvati pišu uglatom hrvatskom glagoljicom. U mlađim se rukopisima javlja kurzivna kancelarijska i knjiška glagoljica. Postoji mnogo glagoljskih fontova za pisanje na računalu.

Hrvatska srednjovjekovna književnost pisana je u većoj mjeri na glagoljici, primjerice: apokrifipjesmebiblijska čitanjavizijehagiografijaBogorodičina čudesa ili Marijini mirakuli.

Fond spomenika na glagoljici stalno se povećava novim otkrićima. Otkrićem glagoljskih natpisa u Konavlima i u Župi dubrovačkoj dobivene su potvrde koje svjedoče o najranijem postojanju glagoljice među Hrvatima na ovom području, a natpis u Župi dubrovačkoj stariji je od Baščanske ploče i po veličini teksta najveći je među svim natpisima iz 11. stoljeća. U kapucinskim su samostanima pronađeni vrlo stari glagoljski odlomci uvezani u knjige koji su bili na izložbi u Rijeci: Izlošci koji graniče sa senzacijom.

telefon: +385 1 4851380
e-mail: info@stin.hr