Hrvatski crkvenoslavenski jezik

S. Gadžijeva, A. Kovačević, M. Mihaljević, S. Požar, J. Reinhart, M. Šimić, J. Vince, (ur.) A. Šikić i M. Mihaljević, Priredio M. Mihaljević. Hrvatska sveučilišna naklada, Staroslavenski institut, Zagreb 2014.

Knjiga Hrvatski crkvenoslavenski jezik nastala je kao rezultat sustavnoga temeljitoga rada kroz više desetljeća. U nju su utkane spoznaje niza poznatih najvećma hrvatskih, ali i stranih paleoslavista okupljenih u Staroslavenskom institutu. Ova je gramatika svojevrsna kruna sveukupnoga dosadašnjega rada svih njegovih djelatnika, a začetnici su ideje o njezinoj izradi Biserka Grabar i Josip Leonard Tandarić čijoj uspomeni autori i posvećuju gramatiku, uspostavljajući prema njima i svim ostalim posrednim dionicima u autorstvu gramatike pažljiv odnos zahvalnosti. Znatan je dio korpusa za ovu gramatiku preuzet iz Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije pa je stoga veza među tim dvjema publikacijama znatna. Podatci ponuđeni u ovoj knjizi rezultat su marnoga i neumornoga istraživanja, onoga koje s predanošću i strašću prilazi svakoj riječi, svakom njezinu obliku i složenijim strukturama, onome koji neovisno o golemu korpusu nikad ne zapada u površnost niti izvodi zaključke o sustavu na temelju maloga, često nedovoljnoga broja primjera. Rad je to koji upravo svojom temeljitošću može i mora biti smjernica u drugim suvremenim filološkim istraživanjima. Premda je u znanstvenom diskursu neprimjereno baratati terminima iz emotivnoga svijeta, teško je da tko može zanijekati kako nema uspješnoga rada bez izrazitoga emotivnoga afiniteta prema tom radu, a taj se suptilni afinitet na vrlo diskretan način iščitava kroz retke ove knjige i nalazi svoj put do čitatelja ponajprije kroz niz primjera koji po nečemu odudaraju od sustava pa stoga i nema obaveze analizirati ih, ali koji svojim neočekivanim ostvarajima nedvojbeno upućuju na svu slojevitost jezičnih preplitanja u hrvatskom srednjovjekovlju i mijene izazvane unutarjezičnim i izvanjezičnim čimbenicima. Analiza je takovih primjera često toliko uznosita da knjizi daje i dimenziju zabavnosti u smislu omanje intelektualne avanture, a usto otkriva istraživače kao znanstvenike sa zanosom. Ta je danas rijetka sprega uvjet iznimnoga uspjeha.

Publikacije su ovoga tipa široke namjene, o čemu je bilo više riječi na početku ovoga teksta, i nedvojbeno je da će naići na čitatelje među domaćom i stranom znanstvenom javnošću.

Paleoslavistika je jedinstveno polje istraživanja te ono, radi mogućnosti komparacije sa starocrkvenoslavenskim i različitim redakcijama crkvenoslavenskoga jezika traži primjenu jedinstvene, tradicionalne metodologije. Usprkos tome, autori do one mjere do koje to ne ometa primarni cilj monografije, prate suvremene spoznaje u jezikoslovlju pa građu prezentiraju na suvremenim temeljima, često napuštajući samo formalne kriterije i sve se više okrećući primjeni semantičkih i drugih kriterija.

Konac 20. i početak 21. stoljeća donijeli su hrvatskoj filologiji niz izuzetno vrijednih monografija sintetskoga tipa, a osobito su brojne one koje analiziraju povijesni segment razvoja hrvatskoga jezika kao sustava i kao standarda. U nekakvoj sveobuhvatnijoj povijesti hrvatske filologije neće biti pretenciozno to vrijeme nazvati vremenom velikih knjiga. Ova knjiga nedvojbeno ulazi u tu grupu, dapače, možda je jednim svojim dijelom i nadrasta. To je knjiga o jeziku koji je imao funkciju prvoga književnoga jezika Hrvata, mnogo prije razdoblja formalne standardizacije; o jeziku koji je stupnjem svoje otvorenosti prema elementima iz organskih idioma postavio standard današnjemu standardnomu jeziku i time već u najranijim razdobljima uspostavio okomicu koja ostaje neizmijenjenom do danas; o jeziku bez kojega današnji hrvatski jezik ne bi bio takav kakav jest; o jeziku koji nas je svojom oblikovanošću i normom u najranijim razdobljima slavenske pismenost razlikovao od ostalih naroda, ali i povezivao s njima u onom dijelu koji je svim Slavenima zajednički; o jeziku koji nas čini time što jesmo i, posredno, o pismu glagoljici kojim je zapisana glavnina  tekstova na tom jeziku, a koji predstavlja temeljni znak našega identiteta. Takva je prevažna tema obrađena temeljito i marno, bez žurbe, uz primjenu najviših kriterija struke iz pera najeminentnijih stručnjaka s kakvoćom kao jedinim i najuzvišenijim ciljem. Knjiga je to kakve nemaju ostali slavenski narodi čije su jezične redakcije jednako bogate tekstovima i čije su nacionalne filologije vrlo snažne. Ta je činjenica čini unikatnom u svjetskim razmjerima i osigurava joj čitanost i citiranost.

iz recenzije dr. sc. Sanje Zubčić

Recenzije

Prikazi

HRT Jezik za svakoga (28. 01. 2015.)

Fotogalerija

  • Sofija Gadžijeva, Ana Kovačević, Milan Mihaljević, Sandra Požar, Johannes Reinhart, Marinka Šimić, Jasna Vince, Hrvatski crkvenoslavenski jezik

telefon: +385 1 4851380
e-mail: info@stin.hr