Objavljeno:

„Bogu na svom jeziku" - i u Međimurju

Tekuća i sljedeća godina u znaku su 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima, crkvenoga oca i naučitelja Zapadne Crkve, prevoditelja Svetoga Pisma na latinski jezik.

Štrigova kao Stridon

Jeronim se osobito štuje na hrvatskom prostoru jer je rođen u Stridonu, mjestu na granici rimskih provincija Dalmacije i Panonije koje su uništili Goti u doba seobe naroda, a dugo je smatran i autorom glagoljice.  

Štrigova, međimursko mjesto na krajnjoj sjeverozapadnoj granici Republike Hrvatske, javlja se u srednjovjekovnim izvorima kao Stridonium. Mađarska je izvedenica Stridóvár. Zbog toga se zarana počelo vezivati Štrigovu sa Stridonom, rodnim mjestom sv. Jeronima. Upravo zato su grofovi Celjski doveli u Štrigovu pavline glagoljaše koji su svoju samostansku crkvu posvetili tomu svecu.

Crkvu su kasnije uništili Turci, ali je pavlin Josip Bedeković 1749. godine u Štrigovi iznova sagradio crkvu posvećenu sv. Jeronimu. Osim toga, napisao je djelo Rodna gruda naučitelja velike Crkve sv. Jeronima skrivena pod ruševinama Stridona (Natale solum magnae Ecclesiae doctoris sancti Hieronymi in ruderibus Stridonis occultatum), dokazujući u rodoljubnom duhu da Međimurje povijesno pripada Hrvatskoj s najranijim osloncem u Štrigovi kao rodnomu mjestu sv. Jeronima. Bedeković, dakako, navodi da su prvi služitelji Crkve u Štrigovi bili redovnici glagoljaši. Tako je Štrigova neraskidivo povezana sa sv. Jeronimom i glagoljicom u prošlosti, ali i u sadašnjosti s obzirom na to da je ova godina u znaku obilježavanja 1600. godišnjice Jeronimove smrti. 

Bogu na svom jeziku

Zato je u Štrigovi, na početku Dana svetoga Jeronima (27.– 30. rujna 2019.), otvorena izložba Bogu na svom jeziku. Baština rimske liturgije na crkvenoslavenskom jeziku i glagoljskom pismu.

Ta je izložba, inicijativom Nevena Pelicarića, veleposlanika RH pri Svetoj Stolici, te uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva kulture i Staroslavenskoga instituta, prvi put postavljena 2018. godine u Rimu, o 1150. godišnjici dolaska sv. Konstantina Ćirila i Metoda u Rim te papina blagoslova njihove misije među Slavenima i slavenskih bogoslužnih knjiga. Riječ je o događaju koji se drži službenim početkom glagoljaštva kao mogućnosti da se rimski obred bilježi glagoljicom na crkvenoslavenskom jeziku u Katoličkoj Crkvi.

Drugi se put izložba mogla razgledati u Zagrebu na Staroslavenskom institutu, prigodom Dana otvorenih vrata Staroslavenskoga instituta i Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva (22. veljače 2019.).

Dolaskom u Međimurje ova je izložba postala putnik i svjedok. Putuje u mjesta u kojima treba predstaviti vrijednu baštinu naših prethodnika i svjedok duboko ukorijenjene pisane Riječi koja je oblikovala duhovnost i kulturu naše prošlosti.

Otvorenje izložbe u Međimurju

Na otvorenju izložbe u prostorima Državnoga arhiva za Međimurje u Štrigovi okupljene su pozdravili Jurica Cesar, ravnatelj Državnoga arhiva za Međimurje, te Stanislav Rebernik, načelnik Općine Štrigova. Nakon toga su se uzvanicima obratili autori izložbe: dr. sc. Ivan Botica, dr. sc. Sandra Požar i dr. sc. Kristijan Kuhar, znanstveni suradnici Staroslavenskog instituta.

O važnosti glagoljice i njezinoj povezanosti sa svetim Jeronimom koji se štuje u Štrigovi, govorili su dr. sc. Botica i dr. sc. Kuhar, dok je dr. sc. Požar okupljene upoznala s detaljima izložbe koja je prvi put postavljena prošle godine u bazilici sv. Marije Velike u Rimu. Izložbu je otvorila dr. sc. Vida Vukoja, ravnateljica Staroslavenskoga instituta, upoznavši okupljene s radom Staroslavenskoga instituta te s važnošću glagoljaštva za hrvatski kulturni identitet.

Izložba u Štrigovi postavljena je u suradnji Staroslavenskoga instituta u Zagrebu i Državnoga arhiva za Međimurje u Štrigovi te uz potporu Općine Štrigova i Turističke zajednice Općine Štrigova. Moći će se razgledati do 31. listopada 2019.

Fotogalerija

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14

telefon: +385 1 4851380
e-mail: info@stin.hr