Objavljeno:

Završeni dani hrvatskoglagoljske baštine u Rimu

Središnji su se događaji bogatoga hrvatskoglagoljskoga tjedna u Rimu zbili 13. studenoga 2018. kada je održan simpozij i otvorena izložba zajedničkoga naziva Bogu na svom jeziku: rimska liturgija na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i glagoljici u organizaciji Staroslavenskoga instituta i Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici. U sklopu otvorenja skupa pozdravne su govore održali o. Željko Paša, SJ, kao osobni predstavnik Velikoga rektora Papinskoga instituta za Istok o. Davida Nazara, SJ, podrektor i predsjedatelj Papinskoga liturgijskoga instituta Sant'Anselmo o. Jordì-Augusti Piqué Collado, te Neven Pelicarić i Vida Vukoja u ime organizatora. Na skupu su redoslijedom izlaganja sudjelovali akad. Ivanka Petrović, prof. dr. Johannes Reinhart, akad. Giorgio Ziffer (ujedno moderator i uvodničar skupa), dr. sc. Vesna Badurina Stipčević i dr. sc. Kristijan Kuhar, koji su upoznali javnost s različitim vidovima i posebnostima hrvatskoglagoljske baštine u njezinu zapadnom, rimskom kontekstu.

Odmah po završetku skupa otvorena je i izložba autora dr. sc. Ivana Botice, dr. sc. Kristijana Kuhara i dr. sc. Sandre Požar. Izložba je postavljena u središnjim vitrinama Muzeja papinske bazilike Svete Marije Velike, a svečanost je prigodnom izvedbom kraćega glazbenog programa uveličala dr. sc. Katarina Livljanić, naša vrsna izvođačica srednjovjekovne glazbe i profesorica Sveučilišta Sorbonne.

Zanimljivo je da je datum održanoga skupa i otvorenja izložbe, 13. studeni, isti onaj na koji je 1962. godine šibenski biskup Josip Arnerić, tijekom trajanja Drugoga vatikanskog sabora, predvodio misu iz misala pisanoga hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom i na glagoljici. Tom su se prigodom brojni biskupi prvi put susreli s misnom liturgijom na jeziku koji nije latinski. Time je hrvatskocrkvenoslavensko i glagoljsko naslijeđe bitno sudjelovalo u stvaranju javnosti najpoznatijega ploda Drugoga vatikanskog sabora – uvođenja liturgije na narodnim jezicima.

Osim navedenih središnjih događanja, naši su znanstvenici u ponedjeljak, 12. studenoga posjetili Vatikansku apostolsku knjižnicu i Vatikanski tajni arhiv pri čemu im je pružena prilika vidjeti neke od knjiga i dokumenata vezanih za hrvatsko glagoljaštvo.

U srijedu 14. studenoga naši su znanstvenici i suradnici rimskih događanja – Vesna Badurina Stipčević, Ivan Botica, Kristijan Kuhar, Sandra Požar, Johannes Reinhart i Vida Vukoja – sudjelovali na općoj audijenciji pape Franje pri čemu su ravnateljica Vida Vukoja i znanstvena savjetnica Vesna Badurina Stipčević Svetome Ocu u ime Staroslavenskoga instituta poklonile preslovljeno izdanje prvoga dijela Drugoga beramskog brevijara (Staroslavenski institut, 2018.). Ista je skupina potom posjetila Arhiv Kongregacije za evangelizaciju naroda (nekadašnja Sacra congregatio de propaganda fide) gdje su stekli uvid u količinu arhivskoga materijala koji je kroz stoljeća sakupila spomenuta kongregacija, a koji je zanimljiv ne samo za istraživanja hrvatskoga glagoljaštva nego i opće povijesti Hrvata i Hrvatske.

Konačno, u subotu 17. studenoga sve je završilo tamo gdje je prije 1150 godina i počelo – u papinskoj bazilici Sv. Marije Velike, jednoj od najstarijih crkava u Crkvi. U njoj je pokopan crkveni naučitelj i zaštitnik glagoljaštva sv. Jeronim. U njoj je papa Hadrijan II. 868. godine primio sv. Ćirila i Metoda, učitelje srednjoeuropskih slavenskih naroda u vjeri, koji su tada na glavni oltar položili liturgijske knjige pisane glagoljicom, čime su one službeno postale dijelom Katoličke Crkve. U njoj je bl. Alojzije Stepinac služio svoju mladu misu. U njoj su 17. studenoga 2018. hrvatski biskupi završili svoj ad limina apostolorum, moleći, kako je u misnoj propovijedi naglasio zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić, »za svoju biskupsku službu, našu Crkvu i hrvatsku domovinu«. Nakon mise u krstionici je bazilike svečano otkrivena dvopismena i dvojezična ploča u spomen na već rečeni događaj iz 868. godine. Na ploči je uglatom glagoljicom i suvremenim hrvatskim jezikom napisano:

+ U ovoj papinskoj bazilici 868. godine

papa Hadrijan II. odobrio je glagoljske

liturgijske knjige koje su sveti Ćiril i Metod

sa svojim učenicima donijeli u Rim.

U Rimu su za naše svećenike glagoljaše

tiskani misali i brevijari na glagoljici sve do 20. stoljeća.

Zahvalan hrvatski narod

Nakon toga je isti tekst zabilježen latinicom na talijanskom jeziku:

In questa basilica papale nell' anno 868

papa Adriano II approvò i libri liturgici

glagolitici portati a Roma dai santi

Cirillo e Metodio e dai loro allievi

ancora a Roma furono stampati fino al

secolo XX messali e breviari croati in

scrittura glagolitica utilizzati

dai sacerdoti glagolitici croati

Il popolo croato riconoscente

Ploča je postavljena na inicijativu Njegove Ekscelencije Nevena Pelicarića, veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, koji je iznio i glavni teret ukupnoga postupka njezine izrade i postavljanja. Pokrovitelji su toga projekta Hrvatski sabor i HAZU. Ploču je svečano otkrio predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, uz akad. Željka Reinera kao predstavnika HAZU-a, a blagoslovio ju je poljski kurijski kardinal Stanislav Ryłko, nadsvećenik bazilike Sv. Marije Velike.

U stvaranju je ploče sudjelovao i Staroslavenski institut. Nakon što je akad. Josip Bratulić napisao njezin izvorni tekst na hrvatskome jeziku, koji je potom preveden i na talijanski jezik, oba su teksta prošla dulji vatikanski postupak odobrenja. U našemu su institutu potom oba teksta ispisana u digitalnome obliku, pri čemu je za glagoljski tekst korišten slovopis koji je dizajnirao Frane Paro, naš vrsni akademski stručnjak grafičke struke i veliki poznavatelj glagoljice. U Institutu je potom ispis glagoljskoga teksta jezično i grafijski dotjeran i predan grafičaru Robertu Štimcu koji je uredio ukupan izgled buduće ploče. Na inicijativu Instituta nacrt ploče je još jednom provjerio i odobrio Frane Paro. Posao je klesanja obavila vješta ruka klesara Zvonimira Barbarića, a kamen je donirao Tadija Barbarić.

Nakon otvorenja ploče svi su prisutni pogledali našu izložbu Bogu na svom jeziku: rimska liturgija na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i glagoljici koju će posjetitelji muzeja rečene bazilike moći razgledati sve do kraja studenoga 2018.

 

Prilozi:

Govor ravnateljice V. Vukoje na otvorenju simpozija

Govor ravnateljice V. Vukoje na otvorenju izložbe

Govor autora izložbe I. Botice i S. Požar na otvorenju izložbe

 

Iz medija (izbor):

O poklonu Staroslavenskoga instituta papi Franji (L'Oservatore Romano)

Video-izvješće o izložbi i glagoljskoj ploči (Rome reports)

Najava simpozija i izložbe (Papinski hrvatski zavod Svetoga Jeronima)

Najava simpozija (AgenSIR)

Izvješće o simpoziju i izložbi (IKA)

 

Vezana vijest:

Hrvatskoglagoljski „urbi et orbi“

 

Fotogalerija

  • 1
  • 2.
  • 3.
  • 4.
  • 5.
  • 6.
  • 7.
  • 8.
  • 9.
  • 10.
  • 11.
  • 12.
  • 13.
  • 14.
  • 15.
  • 16
  • 17.
  • 18.

telefon: +385 1 4851380
e-mail: info@stin.hr