Objavljeno:

100. obljetnica Staroslavenske akademije u Krku

Marka je izdana u arku od 20 maraka, a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC). Motiv: Glagoljska slova (Staroslavenska Akademija Krk) STOGODIŠNJICA STAROSLAVENSKE AKADEMIJE U KRKU (1902-2002)

Prije stotinu godina u Krku je osnovana Staroslavenska akademija s ciljem proučavanja i njegovanja baštine Svete Braće, Konstantina Ćirila i Metoda, te slavenske liturgije i slavenskoga pisma; glagoljice. Radi se o baštini koja je tada bila veoma ugrožena, a prijetili su joj nestajanje i zabrana. Devetnaesto stoljeće je stoljeće pune hrvatske nacionalne i kulturne integracije. Ilirski pokret, a zatim Hrvatski narodni preporod pod vodstvom Ljudevita Gaja i njegovih suradnika ujedinio je pravopisom (upravo: slovopisom), jezikom i političkim nacionalnim ciljevima Hrvate tri kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, te Dubrovnika i Istre, ali i Bosne i Hercegovine (tada još pod turskom okupacijom). Iako Dalmacija, Istra i Dubrovnik nisu bili u političkoj zajednici s Hrvatskom, i ondje je provedena reforma pisma, a hrvatski se jezik utvrđivao u književnosti, novinstvu, upravi i, naravno, crkvenom životu. Katolička je crkva, svećenici općenito, ali i poneki biskupi, sudjelovala snažno u tom važnom društvenom, kulturnom i političkom procesu.

Budući da je hrvatski nacionalni preporod, boreći se protiv germanizacije i mađarizacije u Hrvatskoj i Slavoniji, a protiv talijanizacije u Dalmaciji, Istri i na otocima, bio snažno okrenut slavenskom svijetu, utjecajni ljudi u državnoj i crkvenoj upravi na taj su pokret gledali s nepovjerenjem i sumnjom – političkom i vjerskom. Na udar je došlo i slavensko bogoslužje koje se na Krku, Cresu i u Istri, a djelomice i u Dalmaciji, održalo stoljećima, unatoč zabranama, progonima i zanemarivanju. Iz Beča i Rima su stizale zabrane i onemogućavanje slavenskoga-hrvatskoga bogoslužja kao nezakonitoga, ali se pobožan narod tome opirao, predvođen svojim svećenicima. Da bi se crkvenim pravnim načinom, to jest odlukom biskupa, koga svećenici moraju slušati, to riješilo za svagda, smišljen je lukav plan.

Za krčkoga je biskupa posvećen dr. Anton Mahnić, snažan borac za integralni katolicizam u Sloveniji, oštar protivnik svega što narušava jedinstvo katoličanstva. I u Beču i u Rimu su smatrali da će on načelnim stavom i snažnom voljom ušutkati svećenstvo i narod u svojoj biskupiji. Prevarili su se. Čim je došao u svoju biskupiju, Anton Mahnić je počeo prihvaćati savjete svećenstva, proučavati prilike u svojoj biskupiji, upoznavati dubinu i širinu tradicije, da bi postao borac za glagoljicu i slavensko bogoslužje. Zato je i osnovao, 1902. godine u Krku, Staroslavensku akademiju kojoj je svrha «njegovati staroslavenski liturgični jezik, promicati njegovo učenje, gojiti glagoljsko crkveno pjevanje». U Akademiji su, uz Mahnića kao pokrovitelja, djelovali brojni svećenici i ugledni profesori (V. Jagić, I. Milčetić, J. Vajs, N. Žic). Akademija je izdavala knjige koje je većim dijelom priredio Josip Vajs, svećenik, profesor Karlova sveučilišta u Pragu. Izašlo je desetak biblijskih knjiga iz hrvatsko-glagoljskih brevijara u lijepoj opremi. Važna je bila i knjiga Luke Jelića Fontes historici (Krk, 1906.) koja svjedoči o svemu što je do 19. st. bilo važno za glagoljicu i slavensko bogoslužje.

Posljednja knjiga Staroslavenski psaltir hrvatsko-glagolski, koju je također priredio Vajs, izašla je u Pragu 1916. Akademija je izdavala i svoj «Vjesnik» od koga su izašle dvije knjige, za 1912. i 1913. godinu. Rat je spriječio daljnji rad Akademije, a talijanska okupacija otoka Krka donijela je teške nevolje biskupu Mahniću. Nasilno je odveden u progonstvo u Italiju odakle se bolestan vraća u Zagreb, gdje i umire 1920. godine. Pokušaj da Staroslavenska akademija oživi svoj rad pri Bogoslovnom fakultetu odnosno Bogoslovnoj akademiji u Zagrebu, nije uspio.

Zahvaljujući mons. Svetozaru Ritigu, župniku župe sv. Marka u Zagrebu, Staroslavenska akademija oživjela je 1948., a 1952. promijenjeno je njezino ime u Staroslavenski institut. Institut izdaje svoj časopis «Slovo» (do danas izašlo 50 brojeva) i, povremeno, Radove (do sada 9 knjiga). U povodu 100. obljetnice Staroslavenske akademije u Krku ove će se godine u listopadu, u Zagrebu i Krku, održati međunarodni znanstveni skup Glagoljica i hrvatski glagolizam na kojem će sedamdesetak uglednih znanstvenika iz Hrvatske i svijeta raspravljati o glagoljici i njezinom značenju za kulturu i civilizaciju Hrvata i drugih Slavena.

Izvor: www.posta.hr

Fotogalerija

  • 100. obljetnica Staroslavenske akademije u Krku

telefon: +385 1 4851380
e-mail: info@stin.hr