Dodijeljene nagrade zaslužnim kroatistima

Od Prvoga hrvatskoga slavističkog kongresa (Pula, 1995.) dodjeljuju se nagrade zaslužnim kroatistima-slavistima: Povelja Stjepana Ivšića zaslužnom hrvatskom jezikoslovcu, Povelja Antuna Barca zaslužnom hrvatskom književnom znanstveniku te Povelja Vatroslava Jagića zaslužnom inozemnom slavistu-kroatistu.

Na Sedmom hrvatskom slavističkom kongresu (Šibenik, 25. – 28. rujna 2019.) ta su priznanja otišla u ruke akad. Antice Menac te dvojice marljivih proučavatelja hrvatskoglagoljske baštine, dragih prijatelja i suradnika Staroslavenskoga instituta, akad. Josipa Bratulića i prof. dr. sc. Johannesa Reinharta.

Laureati su izabrani tajnim glasovanjem na sjednici Organizacijskoga odbora kongresa 14. prosinca 2018., nakon razmatranja prijava znanstvenih i visokoškolskih ustanova koje su predložile ukupno dvanaest kandidata.

Svečana dodjela nagrada održala se prigodom otvaranja Sedmoga hrvatskoga slavističkog kongresa, 25. rujna 2019. u Šibeniku.

Akad. Josip Bratulić – paleoslavist i književni povjesničar

Plodan rad akademika Josipa Bratulića, posvećen srednjovjekovnoj i novovjekovnoj književnosti, predstavila je izv. prof. dr. sc. Lahorka Plejić Poje (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Između ostaloga, navela je da su znanstveni početci akad. Bratulića vezani za Staroslavenski institut u kojem je još za vrijeme studija ekscerpirao građu za Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. Kao zaposlenik Staroslavenskoga instituta magistrirao je i doktorirao na hrvatskoglagoljskim temama. Svoj je znanstveni put nastavio na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, proširivši interes i djelovanje i na mlađe, novovjekovno razdoblje hrvatske književnosti.

»U znanstvenom području Josip Bratulić istaknuo se kao vrstan filolog, tekstolog, paleoslavist i književni povjesničar« – zaljučila je Plejić Poje.

Primivši Povelju Antuna Barca, akad. Bratulić je istaknuo kako su »slavenski narodi uz borbu za jezik morali prihvatiti i borbu za nacionalnu slobodu, a često i za nacionalni identitet.«

S obzirom na to, ne čudi što je Plejić Poje u obrazloženju i najavi raznovrstan rad svoga učitelja i kolege s katedre svela na zajednički nazivnik s dva člana: »slovoljublje (kako je sam Bratulić rekao za filologiju) i domoljublje.«

Prof. dr. sc. Johannes Reinhart – najbolji poznavatelj hrvatskoga glagoljaštva izvan Hrvatske

Ako su slavenski narodi uz borbu za jezik istovremeno bili i borbu za slobodu i identitet, raduje što su pritom mogli računati i na pomoć neslavenskih prosvjetitelja i dobročinitelja. Prvi su među takvima bili sv. Konstantin-Ćiril i Metod, etnički bizantski Grci.

U njihovo društvo s pravom ulazi i dobitnik Povelje Vatroslava Jagića, prof. dr. sc. Johannes Reinhart, profesor u miru Instituta za slavistiku Sveučilišta u Beču i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Reinhartov je radni životopis te doprinos poznavanju i promicanju hrvatskoga jezika, književnosti i kulture predstavio njegov dugogodišnji suradnik prof. dr. sc. Milan Mihaljević, znanstveni savjetnik na Staroslavenskom institutu.

Stasajući na Bečkom sveučilištu isprva kao asistent Radoslavu Katičiću, a onda i Františeku V. Marešu, Reinhart započinje svoje hrvatskoglagoljsko znanstveno putovanje habilitacijskom radnjom posvećenom sintaksi hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika.

»On je zasigurno najbolji poznavatelj hrvatskoga glagoljaštva i hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika izvan Hrvatske« – istaknuo je Mihaljević, sažimajući Reinhartovu bogatu istraživačku djelatnost vezanu za  jezičnu jednako kao i književno-tekstološku dimenziju hrvatskoglagoljske baštine. Djelatnost je to obilježena slavljenikovom erudicijom i studioznošću te iscrpnošću njegova istraživačkoga pristupa.

S obzirom na to, zaključio je Mihaljević, »prof. dr. sc. Johannes Michael Reinhart zaslužuje kao malo tko da mu se dodijeli nagrada Vatroslav Jagić za zaslužne inozemne slaviste kroatiste«.

U svom je govoru prof. dr. sc. Reinhart zahvalio Staroslavenskom institutu kao i Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, koji su ga predložili za dobitnika vrijednoga priznanja.

Kao razloge svoga zanimanja za hrvatskoglagoljsku baštinu naveo je: različite izvore prijevodnih tekstova, povezanost s drugim slavenskim književnostima, uvid u hrvatsku kulturu i povijest, kombinaciju književnosti i jezikoslovlja, suradnju s hrvatskim kolegama te novi procvat istraživanja hrvatskoglagoljske književnosti u Hrvatskoj.

Dragocjen je i slavljenikov pogled na najvažnije zadatke budućih istraživanja. Prema Reinhartu to su: nalaženje stranih izvornika, pogotovo latinskih i talijanskih, izdavanje transliteriranih hrvatskoglagoljskih tekstova te usporedba s drugim slavenskim književnostima.

»Najvažnije je da je bavljenje hrvatskoglagoljskim jezikom i književnošću vrlo privlačan i zahvalan predmet« – zaključio je prof. dr. sc. Johannes Reinhart.

Malo se što, osim srdačnih čestitki, može dodati tim riječima.

Dragim prijateljima i suradnicima Staroslavenskoga instituta, akad. Bratuliću i prof. dr. sc. Reinhartu, zahvaljujemo na njihovom doprinosu poznavanju i promicanju hrvatskoglagoljske baštine i želimo još mnogo radosti i uspjeha u radu.

 

(A. Š.)

Fotogalerija

  • Akad. Josip Bratulić
  • Prof. dr. sc. Johannes Reinhart
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4

telefon: +385 1 4851380
e-mail: info@stin.hr